Politika, 25.09.2003.
SRBIJA I CRNA GORA KONACNO USLE U BOLONJSKI PROCES
Moderan univerzitet
Studenti ce tako moci da dobiju brucoski indeks u Beogradu, a diplomu u bilo kojoj zemlji potpisnici Bolonjske deklaracije
U vreme kada su u Jugoslaviji tek utihnule sirene za vazdusnu opasnost, ministri prosvete 29 zemalja stavili su svoje potpise na Bolonjsku deklaraciju, utiruci put jedinstvenom evropskom akademskom prostoru. Cetiri godine kasnije, spisku od 36 zemalja koje su se obavezale da do 2010. godine izgrade moderan, reformisan, evropski univerzitet, konacno se pridruzila i Srbija i Crna Gora.
Naime, predstavnici nase zemlje potpisali su 18. septembra u Berlinu ovaj cuveni akademski dokument, cime je Srbija i Crna Gora usla u krug Bolonjske unije istovremeno sa Makedonijom, Vatikanom, Andorom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom.
- Rec je o kreiranju obrazovnog prostora cele Evrope, uz postovanje specificnosti. To nije unifikacija, to su smernice za ujednacavanje standarda, uz odrzavanje specificnosti, uz garanciju kvaliteta studija. U svakom slucaju ovo nije povladivanje slabom kvalitetu, vec podizanje nivoa kvaliteta - smatra republicki ministar prosvete dr Gaso Knezevic.
Dr Srbijanka Turajlic, pomocnik za visoko i vise obrazovanje takode kaze da se na ovaj nacin zaokruzio kompletan evropski akademski prostor.
- Visoko obrazovanje postalo je okosnica celovite Evrope. Za nasu zemlju to znaci da smo postali, bar u tom segmentu, potpuno ravnopravni ucesnici u Evropi - istice dr Turajlic.
Sve je pocelo neposredno posle petooktobarskih promena, zahvaljujuci pre svega visegodisnjem angazmanu profesora okupljenih u Alternativnoj akademskoj obrazovnoj mrezi. Srbija i Crna Gora su 2001. godine, dobijanjem statusa posmatraca, ukljucene u razgovore o Bolonjskom procesu. Na proslogodisnjem sastanku ministara prosvete evropskih zemalja predata je molba za pristup Bolonjskom procesu, a iscrpan izvestaj koji je Srbija i Crna Gora tada predstavila ocenjen je laskavim ocenama i nasa zemlja je pozvana da potpise deklaraciju.
Inace, da bismo uopste stekli pravo da ucestvujemo u Bolonjskom procesu, od nasih prosvetnih vlasti se jos pocetkom godine zahtevalo da napise sta je sve uradeno na reformi visokog skolstva i sta se na tom polju planira za ubuduce. Na osnovu tog elaborata odluceno je da mozemo da pristupimo Bolonjskoj deklaraciji.
- Nas odgovor je ponuden u vidu prednacrta zakona o visokom obrazovanju koji je usvojen 1. septembra. Zapravo, sve su zemlje u regionu, osim nas i Bosne i Hercegovine, promenile taj zakon. Hrvatska je to uradila pre dva meseca, Makedonija je sve resila izmenama i dopunama, a u Crnoj Gori je pripremljen tekst koji se nalazi u parlamentu - objasnjava Srbijanka Turajlic. Po njenim recima, upravo ce ovaj zakon omoguciti da Bolonjska deklaracija ne ostane samo mrtvo slovo na papiru.
Zadovoljstvo potpisivanjem ovog dokumenta izrazio je i crnogorski ministar prosvete Slobodan Backovic, koji je istakao da ce to kadrovima iz Crne Gore omoguciti konkurentnost na medunarodnom trzistu rada. Po njegovim recima, pristupanjem Bolonjskom procesu "dobijamo mogucnost vece pokretljivosti studenata i profesora i mogucnost da studije zapocnu na jednom, a zavrse na drugom univerzitetu".
Sta zapravo podrazumeva ovaj dokument o kojem se poslednjih godina mnogo polemise, posebno na nasim univerzitetima?
Sistem studija, koji bi morao da pocne da se primenjuje od 2005. godine, podrazumeva dva ciklusa - prvi trogodisnji ciklus koji je, zapravo, osposobljavanje za konkretan rad ili dalje usavrsavanje i drugi jednogodisnji ili dvogodisnji ciklus, koji bi omogucavao dalje bavljenje istrazivackim ili naucnim radom.
SCG je duzna i da primeni novi sistem bodovanja koji podrazumeva da je obim studija odreden zbirom ECTS bodova koje nose pojedini predmeti, cime se postize da se za sve diplome istog nivoa zahteva priblizno isti nivo ulozenog vremena za savladivanje programa i isti nivo ocekivanog ishoda ucenja.
Studentima ce se na ovaj nacin omoguciti da, na primer, prvi semestar odslusaju u Srbiji, a drugi zapocnu u bilo kojoj evropskoj zemlji koja je potpisnica Bolonjske deklaracije.
Potpisnici Bolonjske deklaracije obavezali su se i da do 2005. godine uspostave nacionalni sistem kontrole kvaliteta, koji podrazumeva odgovornost tela i ustanova, vrednovanje programa, sistem odobravanja dozvola, kao i medunarodno ucesce i saradnju.
Protivnici ove deklaracije kao najcesci argument protiv navode da ce se na ovaj nacin evropski akademski prostor amerikanizovati, dok zagovornici Bolonje isticu upravo suprotno: da je ovo prva i poslednja odbrana od Amerike.
S. Dimitrijevic
Moderan univerzitet
Studenti ce tako moci da dobiju brucoski indeks u Beogradu, a diplomu u bilo kojoj zemlji potpisnici Bolonjske deklaracije
U vreme kada su u Jugoslaviji tek utihnule sirene za vazdusnu opasnost, ministri prosvete 29 zemalja stavili su svoje potpise na Bolonjsku deklaraciju, utiruci put jedinstvenom evropskom akademskom prostoru. Cetiri godine kasnije, spisku od 36 zemalja koje su se obavezale da do 2010. godine izgrade moderan, reformisan, evropski univerzitet, konacno se pridruzila i Srbija i Crna Gora.
Naime, predstavnici nase zemlje potpisali su 18. septembra u Berlinu ovaj cuveni akademski dokument, cime je Srbija i Crna Gora usla u krug Bolonjske unije istovremeno sa Makedonijom, Vatikanom, Andorom, Bosnom i Hercegovinom i Albanijom.
- Rec je o kreiranju obrazovnog prostora cele Evrope, uz postovanje specificnosti. To nije unifikacija, to su smernice za ujednacavanje standarda, uz odrzavanje specificnosti, uz garanciju kvaliteta studija. U svakom slucaju ovo nije povladivanje slabom kvalitetu, vec podizanje nivoa kvaliteta - smatra republicki ministar prosvete dr Gaso Knezevic.
Dr Srbijanka Turajlic, pomocnik za visoko i vise obrazovanje takode kaze da se na ovaj nacin zaokruzio kompletan evropski akademski prostor.
- Visoko obrazovanje postalo je okosnica celovite Evrope. Za nasu zemlju to znaci da smo postali, bar u tom segmentu, potpuno ravnopravni ucesnici u Evropi - istice dr Turajlic.
Sve je pocelo neposredno posle petooktobarskih promena, zahvaljujuci pre svega visegodisnjem angazmanu profesora okupljenih u Alternativnoj akademskoj obrazovnoj mrezi. Srbija i Crna Gora su 2001. godine, dobijanjem statusa posmatraca, ukljucene u razgovore o Bolonjskom procesu. Na proslogodisnjem sastanku ministara prosvete evropskih zemalja predata je molba za pristup Bolonjskom procesu, a iscrpan izvestaj koji je Srbija i Crna Gora tada predstavila ocenjen je laskavim ocenama i nasa zemlja je pozvana da potpise deklaraciju.
Inace, da bismo uopste stekli pravo da ucestvujemo u Bolonjskom procesu, od nasih prosvetnih vlasti se jos pocetkom godine zahtevalo da napise sta je sve uradeno na reformi visokog skolstva i sta se na tom polju planira za ubuduce. Na osnovu tog elaborata odluceno je da mozemo da pristupimo Bolonjskoj deklaraciji.
- Nas odgovor je ponuden u vidu prednacrta zakona o visokom obrazovanju koji je usvojen 1. septembra. Zapravo, sve su zemlje u regionu, osim nas i Bosne i Hercegovine, promenile taj zakon. Hrvatska je to uradila pre dva meseca, Makedonija je sve resila izmenama i dopunama, a u Crnoj Gori je pripremljen tekst koji se nalazi u parlamentu - objasnjava Srbijanka Turajlic. Po njenim recima, upravo ce ovaj zakon omoguciti da Bolonjska deklaracija ne ostane samo mrtvo slovo na papiru.
Zadovoljstvo potpisivanjem ovog dokumenta izrazio je i crnogorski ministar prosvete Slobodan Backovic, koji je istakao da ce to kadrovima iz Crne Gore omoguciti konkurentnost na medunarodnom trzistu rada. Po njegovim recima, pristupanjem Bolonjskom procesu "dobijamo mogucnost vece pokretljivosti studenata i profesora i mogucnost da studije zapocnu na jednom, a zavrse na drugom univerzitetu".
Sta zapravo podrazumeva ovaj dokument o kojem se poslednjih godina mnogo polemise, posebno na nasim univerzitetima?
Sistem studija, koji bi morao da pocne da se primenjuje od 2005. godine, podrazumeva dva ciklusa - prvi trogodisnji ciklus koji je, zapravo, osposobljavanje za konkretan rad ili dalje usavrsavanje i drugi jednogodisnji ili dvogodisnji ciklus, koji bi omogucavao dalje bavljenje istrazivackim ili naucnim radom.
SCG je duzna i da primeni novi sistem bodovanja koji podrazumeva da je obim studija odreden zbirom ECTS bodova koje nose pojedini predmeti, cime se postize da se za sve diplome istog nivoa zahteva priblizno isti nivo ulozenog vremena za savladivanje programa i isti nivo ocekivanog ishoda ucenja.
Studentima ce se na ovaj nacin omoguciti da, na primer, prvi semestar odslusaju u Srbiji, a drugi zapocnu u bilo kojoj evropskoj zemlji koja je potpisnica Bolonjske deklaracije.
Potpisnici Bolonjske deklaracije obavezali su se i da do 2005. godine uspostave nacionalni sistem kontrole kvaliteta, koji podrazumeva odgovornost tela i ustanova, vrednovanje programa, sistem odobravanja dozvola, kao i medunarodno ucesce i saradnju.
Protivnici ove deklaracije kao najcesci argument protiv navode da ce se na ovaj nacin evropski akademski prostor amerikanizovati, dok zagovornici Bolonje isticu upravo suprotno: da je ovo prva i poslednja odbrana od Amerike.
S. Dimitrijevic
Previous by date: Re: anketa
Next by date: Politika, 25.09.2003.
Previous by thread: pp Next by thread: Politika, 25.09.2003.
Previous by thread: pp Next by thread: Politika, 25.09.2003.